EVROPSKI VETROVI SVE JAČE DUVAJU U PRAVCU ZAPADNOG BALKANA! Proces proširenja EU je njen geostrateški interes, predlog Vučića i Rame dobitno rešenje za sve!
Dodajte Kurir u vaš Google izborOd vremena potpisivanja Solunske agende 2003. godine, kada je zvanično potvrđena evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana i kada one su definisane kao buduće članice Evropske unije (EU), danas, 23 godine godine kasnije, samo su se Slovenija i Hrvatska zvanično priključile "evropskom jatu" dok Srbija, Crna Gora, Albanija i Severna Makedonija još stoje pred vratima EU. Ipak, prema oceni analitičara, čini se da u poslednje vreme evropski vetrovi sve snažnije duvaju u pravcu Zapadnog Balkana!
Iako se poslednjih godina na momente činilo da će Ukrajina "preko reda" prestići Zapadni Balkan zbog sukoba sa Rusijom, članice EU kao što su Austrija i Grčka stale su u odbranu regiona tvrdeći da on ne sme biti zamemaren i sa jasnim stavom da uslovi za ulazak u EU moraju biti isti za sve.
Čini se da je novo svetlo i potencijalno gorivo za ubrazanje dao predlog koji su izneli predsednik Srbije i Aleksandar Vučić i albanski premijer Edi Rama u zajedničkom predlogu EU u kome su tražili brzani prijem u Jedinstveno evropsko tržište i Šengensku zonu. Ovo bi u praksi značilo da umesto tradicionalnog i dugotrajnog procesa punopravnog političkog članstva, predložena je integraciju bez prava veta, sa fokusom se na ekonomske slobode i slobodu kretanja.
Nedavno je i nemački kancelar Fridrih Merc u pismu evropskim zvaničnicima naveo da državama Zapadnog Balkana i Moldaviji treba omogućiti pristup jedinstvenom tržištu EU i "bliže veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka", a nešto ranije pojavio se i non-pejper sa sličnom inicijativom koji je potpisalo pet država članica: Austrija, Češka, Italija, Slovačka i Slovenija.
Darko Obradović iz Centra za statešku analizu ocenjuje za Kurir da je proces proširenja EU geostrateški interes evropske bezbednosti.
- Kada se priča o modelima proširenja treba imati na umu da je Berlin bliži ideji koju je kandidovao predsednik Vučić zajedno sa albanskim premijerom Edi Ramom. Pitanje kriterijuma je od prvog dana isto, jedino što se menja je politička spremnost da se uđe u proces proširenja. Dosad je svako proširenje ostvarilo izuzetne pozitivne efekte na celokupnu zajednicu. Praksa velikih proširenja pokazuje da su najveće reforme postizane u periodu od nekoliko godina od prijema. Pitanje Ukrajine je nešto potpuno drugačije iz mnogo razloga i vrlo verovatno da će biti rešeno po Kiparskom modelu, što generalno ide u prilog Srbiji. Sa druge strane, ceo Zapadni Balkan čini oko 80 odsto ekonomije Mađarske i manji je od populacije Rumunije, što je još jedan praktičan argument za ubrzani proces proširenja - kaže Obradović.
On podseća da stvari dodatno komplikuje činjenica da u većini slučajeva nacionalni parlamenti država članica treba da odobre proširenje što je komplikovan i zahtevan politički proces.
- To znači da niko u EU tokom izbora neće insistirati na konsenzusu za proširenje. Zbog toga je važna aktivna diplomatija i zagovaranje proširenja od strane Srbije. Kroz živi diplomatski saobraćaj moramo se izboriti da kandidujemo ovu temu kroz aktivne razgovore i usaglašavanje sa EU - smatra Obradović.
I predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je pre dva dana da bila "vin-vin" situacija i za Srbiju i za EU ako bi se prihvatila inicijativa predsednika Aleksandra Vučića da naša zemlja uđe u evropski ekonomski prostor i u Šengen zonu, ocenjujući i da bi integracija čitavog Zapadnog Balkana bilo najbolje rešenje i da je EU nekada donosila tako smele i odvažne političke odluke. Istakla je da ona misli da je integracija čitavog Zapadnog Balkana nešto što bi bilo najbolje.
- Mi ćemo se za to boriti i gledaćemo da budemo pragmatični i gledaćemo da pokazujemo da jesmo konstruktivni partneri koji umeju da slušaju i da čuju šta su te njihove zabrinutosti i njihovi problemi, šta je njihova bojazan i na to takođe da odgovaramo, ali na način da je to u interesu naših građana i naše privrede. Tako da je to sada nešto što je tema o kojoj se dosta razgovara i razmišlja u samoj Evropskoj uniji - rekla je Brnabić.
Kurir Politika